istraživanja
Sveučilište University Vermont provelo je istraživanja i odgovorilo na sljedeća pitanja, kad govorimo o gnojivu od ovčje vune:
1.Hoće li korištenje gnojiva u obliku vunenih peleta koristiti za povrće i biljke kao što su kupusače , špinat i rajčice, na optimalan način. Sastav ovog organskog gnojiva NPK 9-0-2 , što bi značilo dušika 9 % , fosfora 0 i kalija 2 %. Ostaje pitanje hoće li biljka fosfor kojeg nemamo dovoljno u vunenim peletima koristiti iz tla ?
2.Oslobađa li se dušik u gnojivu od vune dovoljno brzo/ sporo na način da ga biljke može koristiti tijekom vegetacijske sezone, s obzirom da nema fosfora koji vezuje dušik?
3.Mogu li hygroskopna svojstva vunenih peleta sačuvati vodu i povečati vlažnosti tla tijekom vegetacijske sezone?
Ovo su važna pitanja za uzgajivače povrća i sve poljoprivrednike!
GNOJIVO od ovčje vune djeluje na sljedeći način:
Otkriveno je biljke koriste dušik i kalij kao sporo-otapajuća hranjiva, i iskorištavaju postojeći fosfor iz tla, što znači manje ispiranja fosfora u podzemne vodene tokove – što je dobitak za proizvođače i zajednicu, jer znamo da je fosfor iz kemijskih gnojiva najveći zagađivać tla i podzemnih voda.
Fosfor ne vezuje dušik jer nije niti potrebno, s obzirom da je struktura dlake takva da vezuje i oslobađa dušik sporo sa vodom koju je vuneno gnojivo upilo i deponiralo .
Higroskopna svojstva peleta pokazuju da mogu pomoći u apsorpciji vlage u slučaju prekomjernih padalina i zatim skupljenu vodu otpuštati u sušnijim razdobljima.
Dokazano je 20 – 30 % smanjenje potrebeza navodnjavanjem i radom električnih pumpi, promičući energetsku učinkovitost i uštedu.
U Istraživanju je korišteno kemijsko gnojivo nasuprot organskog gnojiva od ovčje vune, i to količina od 130 kg po hektaru uz same biljke i rezultati nakon par mjeseci korištenja su sljedeći:
U ovom istraživanju korištena je rajčica kao dugotrajnija kultura pored špinata i kupusača . Uočeni su pozitivni učinci gnojidbe sa vunenim peletima na njihov prinos i rast biljaka. Prinosi sa gnojivom od vune veći su za 25-35 % .
Veličina ploda je bila značajna odrednica u ukupnom prinosu usjeva jer su plodovi bili veći za 25-30 %, a i sazrijevanje plodova bilo ranije od uobičajnog.
ZAKLJUČAK:
OKOLIŠNE I AGRONOMSKE KVALITETE
Peleti od vune kao gnojivo mogu biti bolji od drugih organskih gnojiva koji se koriste npr: brašna od kikirikija koje mnogi poljoprivrednici trenutno koriste.
Vuna je hygroskopna i ta kvaliteta znači sposobnost regulacije vlažnosti tla jer može apsorbirati, zadržati i otpustiti vlagu, zajedno sa hranjivim sastojcima produženo kroz vrijeme, kako biljka ili tlo traži .
NPK sastav :N- dušik P - fosfor K - kalij
Analiza peleta vune sa prosječnim NPK sastavom od 9 % dušika -0% fosfora -2% kalija , ukazuje na veliku količinu dušika, malu količinu kalija i gotovo bez fosfora .Upotreba ukazuje da se dušik sporo oslobađa zbog fizičkih svojstava vlaknastih vunenih peleta te strukture ovčje dlake koja ga sprema i blokira. Tako da imamo gnojivo sa sporo- otapajućim prirodnim dušikom i kalijem, bez prisustva fosfora . Za mnoge uzgajivače povrća u Vermontu ovo je idealna kombinacija kemijskih organskih sastava.
BLOKIRANJE CO 2 /ugljika
Do 50% težine ovčje vune čini ugljik. Kada se gnojivo od vunenih peleta ukopa u tlo, CO2 ugljik ostaje u tlu kao hranjivo i ne odlazi u atmosferu.
Benefit CO 2 – neutral ako bi 100.000 kg vune bacili u prirodu da ga ne vratimo ga u zemlju prerađenog u vunene pelete kao organsko gnojivo , otpustili bi u u atmosferu 50.000 kg CO2.
Pretvarajući sirovu vunu u organsko gnojivo blokiramo CO 2 koji bi otišao u atmosferu.